Der Arzt hält ein Modell einer Spermienzelle und zeigt mit einem Instrument auf deren Teile, während medizinische Ausrüstung wie ein Stethoskop, Blutdruckmessgerät, Tabletten und Papierformulare auf dem Tisch liegen.

Spermogram je osnovna dijagnostička analiza sperme koja omogućava procenu muške plodnosti. Ovaj test je ključan u ispitivanju muškog faktora neplodnosti, ali se često koristi i za procenu opšteg zdravlja reproduktivnog sistema kod muškaraca.

ZAŠTO JE SPERMOGRAM VAŽAN?

Spermogram daje detaljan uvid u broj, pokretljivost, oblik i vitalnost spermatozoida, kao i u hemijski sastav semene tečnosti. Ovi podaci su od suštinske važnosti za dijagnostikovanje uzroka neplodnosti i određivanje odgovarajuće terapije.

KAKO SE OBAVLJA SPERMOGRAM?

Priprema za test

  • Apstinencija:Preporučuje se apstinencija od seksualne aktivnosti u trajanju od 2 do 5 dana.
  • Izbegavanje alkohola i kofeina:Nekoliko dana pre testa treba izbegavati alkohol, kofein i pušenje, jer mogu uticati na rezultate.
  • Izbegavanje lekova:Određeni lekovi mogu uticati na analizu, pa je važno obavestiti lekara o svim terapijama.

Način uzimanja uzorka

Uzorci se najčešće dobijaju masturbacijom u specijalnoj prostoriji u laboratoriji. Važno je da se uzorak dostavi u sterilnoj posudi i u što kraćem roku (do 30 minuta) ukoliko se prikuplja van laboratorije.

ŠTA OBUHVATA ANALIZA SPERMOGRAMA?

1. Makroskopska analiza

  • Zapremina semene tečnosti:Normalni opseg je od 1.5 do 6 ml.
  • pH vrednost:Normalno je da bude blago alkalna, između 7.2 i 8.0.
  • Boja i izgled:Semena tečnost treba da bude mlečno-bela i blago mutna.

2. Mikroskopska analiza

  • Broj spermatozoida:Normalni broj je od 16 miliona po mililitru.
  • Pokretljivost (mobilnost):Spermatozoidi se kategorizuju u zavisnosti od brzine i pravca kretanja. Smatra se normalnim ako najmanje 30% spermatozoida ima progresivnu pokretljivost.
  • Morfologija:Ispituje se oblik spermatozoida, jer nepravilan oblik može uticati na oplodnju. Za normalni rezultat, najmanje 4% spermatozoida mora imati normalnu morfologiju, prema strogim kriterijumima SZO. Normalni spermatozoidi imaju pravilan, ovalan oblik glave, dobro definisan akrozom (40-70% površine glave) i pravilno postavljenu središnju zonu i rep​.
  • Vitalnost:Određuje procenat živih spermatozoida u uzorku.

3. Ostali parametri

  • Prisustvo aglutinacije:Ispituje se lepljenje spermatozoida, što može ukazivati na probleme sa imunološkim sistemom.
  • Leukociti:Visok broj leukocita može ukazivati na infekciju.

ŠTA ZNAČE REZULTATI SPERMOGRAMA?

Normalni rezultati

Normospermija (Normozoospermia): Uzorak koji ispunjava sve parametre definisane od strane Svetske zdravstvene organizacije (SZO) smatra se normalnim.

Abnormalni rezultati

  • Oligozoospermija(Oligozoospermia): Smanjen broj spermatozoida.
  • Astenozoospermija(Asthenozoospermia): Smanjena pokretljivost spermatozoida.
  • Teratozoospermija(Teratozoospermia): Visok procenat spermatozoida nepravilnog oblika.
  • Azoospermija(Azoospermia): Odsustvo spermatozoida u semenoj tečnosti.
  • Nekrozoospermija (Necrozoospermia):Visok procenat mrtvih spermatozoida u uzorku.
  • Polispermija (Polyspermia):Neuobičajeno visok broj spermatozoida, što može biti znak hormonskog disbalansa ili drugih patoloških stanja.
  • Hemospermija (Hematospermia):Prisustvo krvi u semenoj tečnosti.
  • Globozoospermija (Globozoospermia):Nedostatak akrozoma na glavi spermatozoida, što utiče na sposobnost oplodnje.

FAKTORI KOJI UTIČU NA SPERMOGRAM

Način života

  • Nezdrava ishrana, gojaznost i stres mogu negativno uticati na kvalitet sperme.
  • Alkohol, pušenje i upotreba droga značajno snižavaju pokretljivost i broj spermatozoida.

Medicinska stanja

  • Infekcije, hormonalni poremećaji i genetski faktorimogu uticati na rezultate spermograma.
  • Varikokela(proširene vene u testisima), kao i nespušteni testitsi su jedni od najčešćih uzroka muške neplodnosti.
  • Određeni lekovi, kao i lekovi koji se koriste u lečenju karcinoma, mogu prouzrokovati smanjenje broja spermatozoida.
  • Muški hormoni (testosteron) i ženski hormoni (estogen)mogu uticati na broj i kvalitet spermatozoida.
  • Rak testisa može uticati na mušku plodnost, jer lečenje ovog karcinoma, kao što su operacija, hemoterapija ili radioterapija, može dovesti do privremenog ili trajnog smanjenja broja i kvaliteta spermatozoida.
  • Neke hemijske supstance(poput pesticida) mogu smanjiti broj spermatozoida, uticati na njihovu pokretljivost ili povećati broj abnormalnih spermatozoida.

KAKO POBOLJŠATI REZULTATE SPERMOGRAMA?

  • Zdrava ishrana:Ishrana ima značajan uticaj na kvalitet sperme i zdravlje spermatozoida. Konzumiranje hrane bogate antioksidansima kao što su vitamini C, E i minerali kao što su cink i selen, mogu poboljšati proizvodnju zdravih spermatozoida. Takođe, vitamini B12 i D su važni za optimalno funkcionisanje reproduktivnog sistema. Prema istraživanjima, hranljivi sastojci kao što su ovi pomažu u održavanju dobrog spermatogeneze, što može poboljšati rezultate spermograma.
  • Fizička aktivnost:Redovna fizička aktivnost ima pozitivan uticaj na kvalitet sperme. Vežbanje može poboljšati cirkulaciju, smanjiti stres i regulisati hormonski balans, što sve doprinosi zdravoj spermatogenezi.
  • Terapija:U određenim slučajevima, lekar može preporučiti hormonsku terapiju ili dodatke ishrani.

KADA SE TREBA OBRATITI LEKARU?

Ako rezultati spermograma pokažu bilo kakve nepravilnosti, važno je konsultovati urologa ili specijalistu za reproduktivnu medicinu. Rana dijagnoza i odgovarajuća terapija značajno povećavaju šanse za uspešno lečenje.